Početna»Novosti»RENESANSA NA VRŠAČKOM BREGU
26.04.2023.Pišu: Igor Luković i Nenad Kostić

RENESANSA NA VRŠAČKOM BREGU

novost renesansa na vrŠaČkom bregu vinski magazin vino fino
Ne možete da pogrešite! Ako se uputite ka vinariji Drašković, kada izađete iz Vršca, dobrano pre nego što vam navigacija kaže „Stigli ste!“ odjednom ćete se naći okruženi vinogradima sa obe strane puta. Fraza „nepregledni vinogradi“ ovde ima svoje puno značenje. Jer, prostiru se dokle oko doseže. Okolina Vršca u prošlom veku bila je poznata po najvećim vinogradima u tadašnjoj Jugoslaviji, koji su se prostirali na više od 2.000 hektara. Danas ih nema toliko, ali su površine i dalje impresivne. Posle vraćanja Vršačkih vinograda u život pod brendom vinarije Drašković, na ovom mestu prostire se više od 850 hektara vinograda, sa stalnim podizanjem novih zasada, a i dalje se koriste neki davno posađeni vinogradi koje nova vinarija ima u zakupu.

Dominantne sorte su beli burgundac, grašac, šardone, muskat otonel i frankovka, uz rajnski rizling, kreacu, rkaciteli, šaslu, župljanku, smederevku, pa i nove zasade merloa, kaberne frana i širaza. Vinarija Drašković ušuškana je u sred vinograda, ispod južnih padina Vršačkih planina, i opremljena novom, savremenom opremom. Kao reprezentativni turistički objekat tu je potpuno obnovljeni podrum Helvecija. Zgrada sa pogledom na Vršački breg, sagrađena 1880. godine, bila je najveći vinski podrum u Austrougarskoj, a njen prvi vlasnik bio je Švajcarac Bernard Štaub. Godine 1900. podrum od milion litara preuzeo je trgovac vinom Ernst Firc koji je 1906. godine ugradio inovativne betonske tankove, skrivene u strukturu zgrade. Helvecija 1880 prima goste i u bajkovitom spletu restoranskih sala i podruma, kao i u luksuznom hotelskom delu zdanja, uz različite prateće vinske i spa sadržaje. Sve je sačuvalo svoju autentičnost, ali je „utegnuto“ i modernizovano. Tu su stare prese, izvorne grede, cigle, čekrk, potpuno uklopljeni u novi dizajn. Degustacija jela koja se nude u Helveciji 1880 otkriva nam posvećenost šefova klasičnoj evropskoj kuhinji.



Vinarija živi potpuno novim životom, a mladi tim vinara predvodi Aleksandar Ivkov, glavni enolog koga u poslu vodi strast prema očuvanju lokalne vinogradarske i vinske baštine. U radu ovog tima naročito se ističe rad sa pino blanom, odnosno belim burgundcem. Ove sorte nema puno u srpskim vinogorjima, osim u Vršačkom. Tamo su je, najverovatnije, doneli nemački doseljenici, a kroz vekove razvio se i poseban, gudurički klon, koji daje izuzetno karakterna vina. U osnovnoj liniji vino nosi naziv Beli burgundac, a u liniji Authentic aktuelna je prepoznatljiva rukopisna etiketa vina Beli Pinot.

Sa ta dva vina smo i počeli degustaciju. Beli burgindac je svež, voćan i vibrantan i vredi značajno više nego što košta, dok je u onom iz linije Authentic više tela, punoće i strukture, uz naglašenu sočnost i očuvanu vibrantnost. Vino je mineralno i veoma postojano.

Frankovka Mahago pokazuje nam da je posredi rasni predstavnik sorte. Trešnje i šljive začinjene su ljutkasto biberastim notama, tako tipičnim za frankovku. Ovo je umereno puno vino, sočnog i intrigantnog taninskog ugriza, koje divno prati, na primer, jedno od sjajnih jela iz Helvecije 1880 - njihov znalački grilovan ramstek zaliven vrelim puterom.
Enolog Aleksandar Ivkov jedan je od odgovornih za novi uspon vršačke vinarije

Nijedna degustacija vina kuće Drašković nije potpuna bez muskat otonela, aromatičnog vina od sorte po kojoj je Vršac nadaleko poznat. Drašković Muskat otonel obara s nogu mirisom koji će privući i one koje ljubav prema vinu u drugim prilikama zaobilazi.

Vinari nam govore – i demonstriraju - da se u vinariji Drašković pripremaju i nove, velike stvari. Jedna od njih je frankovka rezerva, a čija aroma donosi ozbiljnost i raskoš aroma. Tu su kompleksnost, slojevitost, zreli začini, duvan, zemljane note, grožđice, uz trešnje i drugo crveno voće i dobro uklopljeno drvo. Nema sumnje da je uloga vina od frankovke da budu flagship ove kuće, o čemu govori i jedna slatka frankovka iz kasne berbe.

Prava zvezda bila je kasna berba grašca, vino puno karaktera, ananasa, meda, polena, meko i zaokruženo, slatko i medasto u ustima. Ovo vino od grožđa taknutog botritisom još uvek raste i razvija se, ali već sada spada u visoku klasu slatkih vina.

Jedan od simbola vršačkog vinogradarstva je i kreaca, autohtona bela sorta koja ima veliki potencijal za razvoj, ali je i jako izazovna za rad. Enolog Aleksandar Ivkov kaže da u vinariji Drašković žele da više rade sa ovom sortom koja daje sveža i harmonična vina:

- Kreaca je komplikovana za rad. Čokot joj lako propada i potrebno je da istražujemo kompatibilnost podloge za kalem. Svakako nije sorta za intenzivnu proizvodnju, jer ne trpi velike prinose. Nju imamo na starom zasadu od 19 hektara gde raste sa drugim sortama, a posadili smo i jedan hektar čiste kreace, to nam je baza za širenje - govori Ivkov.

Vršački kraj uspeo je da preživi epohu u kojoj je naglo gubio svoj vinski identitet. Utisak je da je vinarija Drašković u poslednjem trenutku uspela da spase vinarstvo ovog kraja kupovinom Vršačkih vinograda. Turbulentne decenije ostavile su vinograde na odličnim pozicijama u parlogu, umalo uništene nebrigom. Umesto ruiniranog diva, na obroncima Vršačkog brega danas radi vinarija godišnjeg kapaciteta od gotovo šest miliona litara vina. Pod Vršačkom kulom zaista je nastupila vinska renesansa.
Jedna od hala u Helveciji 1880

NOVI ŽIVOT BANATSKOG RIZLINGA

Na kraju, nešto što smo od početka posete želeli da probamo. Da, Banatski rizling. Sa jedne strane brend koji je bio verovatno najprepoznatljiviji među svim brendovima belih vina nekadašnje Jugoslavije. Pristupačno litarsko, svakodnevno vino. Sa druge strane, upravo zbog toga, ime opterećeno ne baš sjajnom reputacijom kao sinonim za masovna vina, čiji je kvalitet varirao jednako snažno kao i turbulencije kroz koje su prolazili Vršački vinogradi. Ipak, sa novom opremom, grožđem iz svojih vinograda i enologom kakav je Aleksandar Ivkov, Banatski rizling živi svoj potpuno novi život kao pošteno, sveže, čisto i precizno vino, sa jasnim karakterom noseće sorte, odnosno grašca. U kupaži je čak sedam sorti, precizno ustanovljenih elaboratom o zaštiti geografskog porekla, jer da – Banatski rizling je vino sa markicom i garantovanim poreklom. U ovom slučaju to nešto zaista i znači. Vino je vibrantno, sa karakterom citrusa i žutog voća, pristojne dužine i strukture. Odluka da se krene težim putem i da se kompromitovanom imenu udahne novi život i promeni reputacija je zaista hvale vredna.