Nikola Milović, direktor marketinga i komunikacija u hotelu The Bristol, koji je posle dve i po godine restauracije otvorio vrata za Beograđane i goste prestonice, odgovara na pet pitanja koja smo mu postavili. Milović je karijeru gradio u nekoliko prestižnih beogradskih hotela, a njegovu ljubav i strast prema ugostiteljskoj sceni koju budno prati najpre ćete videti na profilima na društvenim mrežama koje su pune prelepih fotografija starog i novog Beograda.
Šta možemo da očekujemo u novom izdanju hotela Bristol?Sa velikim zadovoljstvom najavljujem da je novi
The Bristol hotel otvoren i da smo spremni da dočekamo prve goste, kako posetioce grada tako i naše drage sugrađane. Jedva čekamo da pokažemo na čemu smo pažljivo radili, o kojim detaljima smo brinuli. Želja nam je da ispričamo priču novog vremena ne zaboravljajući našu dugu tradiciju.
The Bristol je svojevrstan povratak u budućnost, simbol Beograda od 1912. godine koji reflektuje sve ono što je on bio i sve novo što smo izmaštali za neke nove generacije kojima će on, siguran sam, postati novo omiljeno mesto.
Trudili smo se da božanstvena arhitektura hotela i naša ponuda čine jedinstveni koncept u okviru ponude naših novih restorana
The Dining Room, ušuškane oaze u srcu grada
The Courtyard i jednog sasvim posebnog dela hotela
The Library. To je trojstvo koje će biti epicentar dešavanja za ljubitelje dobrih zalogaja, inspirativnih gutljaja u okviru naše koktel karte koja asocira na putovanje kroz vreme, pa sve do magičnih poslastica koji odišu lokalnim ali i internacionalnim notama.
Kako bi ocenio ili opisao hotelsku ponudu u Beogradu i Srbiji, koji su naši najjači aduti i gde je Srbija u odnosu na svet kada je reč o hotelijerstvu?Ono što me vrlo raduje jeste da su sugrađani zavoleli hotele, da nemaju više bojazan i predrasude da su oni namenjeni samo strancima, tako da svoja jutra rado započinju doručkom, čaj se sada pije u hotelu i to polako postaje standard. Stoga me raduje činjenica da je lepeza sve šira, da se kvalitet podiže i svaki novi biser pravi tu svojevrsnu ogrlicu naše branše koja je spremna da se meri sa svim inostranim lancima.
U hotelima ovog ranga posebna pažnja posvećena je usluzi koja mora zadovoljiti standarde i očekivanja gostiju. Trudili smo se da ona u
The Bristolu bude na najvišem nivou. Posvećenost detaljima, personalizovana usluga, sofisticirana, elegantna ali ne previše formalna, sve je to nešto na čemu smo insistirali na treninzima koje smo imali u periodu pred otvaranje, i siguran sam da u tom pogledu naša ponuda može stajati rame uz rame sa bilo kojim svetskim brendom.
Obnovljeni hotel The BristolSrbija je dobila i prve Mišlenove zvezde, dva restorana su dobila to priznanje. Koliko je to značajno i da li očekuješ (i kada) da neki od hotela dobije Mišlenove ključeve u Srbiji? To je nešto što smo svi dugo čekali i drago mi je da je taj prvi talas prošao, da je tenzija opala, pa se svako može posvetiti onome što zna najbolje da radi, bez očekivanja bilo kakve nagrade. Kada tako postavimo stvari, nagrade dolaze prirodno. Raduje me što postajemo i zvanično ocenjena gastro destinacija. Sa druge strane, kada je reč o Mišlenovim preporukama za hotele, moram reći da je to za sada pionirski poduhvat. Još nismo na radaru inspektora, ali to samo znači da ne smemo da se opustimo, već da na najvišem nivou radimo svoj posao, primenjujemo samo najbolje prakse, pa ako to prepozna neko kao Mišlen, bonus više.
Kuda bi poveo nekoga iz inostranstva ko se tek upoznaje sa prestonicom, koje delove grada obavezno da vidi, koje priče bi mu pričao, na koja mesta ga poveo?Pitanje tako jednostavno, a toliko zavisi od boje i svetla kojima želim da bojim tu priču. Svi alternativni putevi, koji nisu iz priručnika
Beograd za početnike, zapravo predstavljaju mesta na koje vodim strance, od Topličinog i Kosančićevog venca koji mi je vanvremenski favorit, preko beogradskih pijaca, artizanskih radnjica u zabačenim ulicama, preko Zemuna koji ima svoju ljupku patinu, pa do našeg komšiluka u
The Bristolu, gde je noćna scena i dalje u razvoju, svaki dan neki novi noćni klub otvori vrata, blizina reka, arhitektura secesije i art nuvoa, čuveni Bosiljčić, prvi bombondžija u Beogradu koji i danas radi, kafeterije i pekare u blizini hotela… Ovo je deo grada koji čini moju svakodnevnicu, stoga bih našao svašta lepo i inspirativno da pokažem baš ovde, u komšiluku.
Koji su najjači ugostiteljski aduti u Srbiji, najbolji kafići, restorani, mesta za izlazak po tvom izboru? Generalno, ugostiteljska scena je razvijena, teško je odlučiti se samo za jedan. Svaki deo grada, svaka od kuhinja koja je prisutna zaslužuje pažnju. Volim bistroe, kafeterije, relaksiranu atmosferu u kojoj se lepo jede, a koju prati dobar ambijent koji je mnogo bitan. Pratim i poštujem ruski uticaj koji je oplemenio naš grad i doneo nove koncepte, inspirisao nove ideje, pa Beograd sve više liči na Kopenhagen. Odlučujem se za kafeteriju
Fuka u Zemunu, za kafu i kao polaznu tačku istraživanja ovog dela grada. Ručak rezervišem u restoranu
Faro, koji bez obzira na godišnje doba, ostaje taj
win-win izbor. Siguran sam da će sve što smo izmaštali u mom matičnom hotelu, a što polako i stidljivo ulazi u Instagram feed Beograđana, bez greške postati deo njihovih dnevnih navika I, što je najvažnije, srca. To je cilj koji želimo postići, uveren sam da smo na dobrom putu.