Početna»Novosti»Stare sorte su najbolji “lek” za klimatske promene
01.03.2023.

Stare sorte su najbolji “lek” za klimatske promene

Vinari i naučnici iz Španije pozivaju na okretanje vinskoj baštini u potrazi za sortama koje bolje trpe sve više globalne temperature

novost stare sorte su najbolji lek za klimatske promene vinski magazin vino fino
Španski vinari i istraživači tokom poslednjih godina ostvarili su velike uspehe kada je u pitanju otkrivanje starih sorti vinove loze, kao i njihovo spašavanje od zaborava. Ono što je počelo kao misija razotkrivanja ampelografskih tajni pretvorilo se u poduhvat sa potencijalom da znatno unapredi vinarstvo u jeku sve bržih i dramatičnijih klimatskih promena, prenosi The Guardian, uz citiranje jednog od najdramatičnijih upozorenja u vezi sa fenomenom koji preti da ugrozi celokupan vinski sektor na svetu.

Migel Tores, pripadnik četvrte generacije vinara u slavnoj kući Familia Torres, ispričao je da je traganje za zaboravljenim sortama ključ za bolje vinarstvo u budućnosti koju će umnogome odlikovati sve više temperature i sve češće ekstremne vremenske pojave.

- Imao sam jednostavnu želju da na svetlo dana izvučem baštinu koju su nam preci ostavili. A onda smo shvatili da neke od ovih sorti imaju duži period sazrevanja, što nam može pomoći u današnjem sve toplijem svetu – rekao je Tores i napravio dramatično poređenje:

- Klimatske promene su najveća pretnja sa kojom se vinski sektor ikada suočio. U 19. veku filoksera je zbrisala vinograde širom Evrope. Ovo sada je mnogo gore – rekao je Tores.

Hoze Migel Martinez Zapater, direktor Instituta za vinovu lozu i nauku o vinu u La Riohi, važi za jednog od vodećih svetskih stručnjaka za genetiku vinove loze, što je dokazao i u Srbiji gde je učestvovao u otkriću jedanaest do sada nepoznatih sorti vinove loze, kaže da je veoma posvećen osnaživanju diverziteta vinove loze i kaže da sorte koje su u prošlim decenijama i
vekovima gotovo pale u zaborav danas nalaze mesto u sortimentima:

- Ljudi u različitim regijama nalaze sorte za koje se pokazuje da su veoma zanimljive – govori priznati stručnjak.

U španskom Institutu za agrarnu tehnologiju ITACyL, dve decenije istraživanja dovelo je do pronalaska dvanaestak starih sorti vinove loze, među kojima su estaladinja, koja se uzgajala pre jednog veka, i senisijenta, sorta na rubu nestanka koja daje crvena vina voćne arome.

Hoze Antonio Rubio Kano, koji na ovom institutu vodi odeljenje za vinogradarstvo, kaže:

- Vina koja dobijamo od ovog grožđa veoma su zanimljiva i karakteristična. Iznenađuju nas jer se jako razlikuju od svega što smo probali – navodi Kano i upozorava:

- Ne postoji samo jedno rešenje za globalno zagrevanje. To mora biti zbir stvari. Moramo da u većoj meri obraćamo pažnju na lozu, da budemo svesniji detalja u vezi sa procesom sazrevanja, i moramo da bolje razumemo vinograd i prirodu različitih sorti – rekao je.

Tekst u Gardijanu zaključuju reči Migela Toresa, jednog od pionira u Španiji kada je reč o traganju za drevnim sortama, koji kaže da je došlo vreme za uzbunu širom vinskog sektora, ali i poljoprivrede u celini:

- Uvek sam govorio da je vinarstvo kao kanarinac u rudniku uglja. Svi bi trebalo da obrate pažnju na ono što se trenutno dešava u vinogradima – zaključio je vinar.

Povezani unosi