Početna»Novosti»Francuzi sve ređe uživaju u crvenom vinu
17.02.2023.

Francuzi sve ređe uživaju u crvenom vinu

Otpor mladih prema crvenom vinu, američke carinske stope i smanjenje izvoza u Kinu teško pogađaju vinarije u najčuvenijoj vinskoj zemlji na svetu

novost francuzi sve ređe uživaju u crvenom vinu vinski magazin vino fino
U Francuskoj zvone zvona za uzbunu kada je u pitanju budućnost vinskog sektora – što zbog problematičnog izvoza, što zbog činjenice da Francuzi piju sve manje crvenog vina.

- Imamo, širom Francuske, više od tri miliona hektolitara suvišnog vina - rekao je pre nekoliko dana Bernar Faž, predsednik Nacionalnog međusektorskog komiteta za vino, na početku sajma Vinexpo Paris.

Reči Bernara Faža snažno su odjeknule u francuskoj vinskoj javnosti, koja u poslednje vreme sve češće traga za uzrocima problema u prodaji vina, i uglavnom ih nalazi u tri moćna faktora: visokim carinama koje su SAD nametnule vinima iz Francuske, dramatičnom padu prodaje u Kini usled pandemije, i onome što je na duže staze svakako najvažnije – padu konzumacije crvenog vina u Francuskoj, i to za neverovatnih 30 procenata za samo deset godina.

Francuske vlasti nedavno su opredelile 160 miliona evra za destilaciju viškova vina, ali Bernar Faž kaže da ovakve mere nisu dovoljne i da su potrebne promene na strateškom nivou:

- Moramo da snažnije podržavamo izvoz. Moramo da obnovimo izvoz u Kinu. I, takođe, moramo da se obratimo konzumentima koji su izgubili naviku uživanja u crvenom vinu i koji zapravo ni ne znaju šta je to crveno vino. Mnoga naša vina mogu se dopasti mlađim generacijama, pod uslovom da imaju drugačiju prezentaciju i ambalažu, a možda čak i niži procenat alkohola – rekao je Faž.Faž je otišao i korak dalje i predložio i krčenje vinograda kao jednu od zaštitnih mera:

- To je nužno zlo koje bi nam omogućilo da prebrodimo krizu. Apsolutno je neophodno da smanijmo površine pod vinovom lozom, kako bi malo došli do daha. Na taj način bi se smanjili troškovi vinarija. Destilacija je skupa i ne rešava strukturalne probleme. Smanjenje površina je od najvećeg značaja. Ceo sektor treba restruktuirati. Ako to ne učinimo, plašim se da ćemo u narednih 10 godina izgubiti 100.000 do 150.000 radnih mesta – dramatično je upozorio Bernar Faž.